Tetesan Air Mata Ibunda, Kita tua Ibunda Kota Timor Leste Melangkah Tanpa AlasKaki_ 2018 manan eleisaun antisipada maibe laukun tanba prezidente Lu Olo rejeita kuadru altu CNRT sai membru Governu.
2020 CNRT abstain no Orsamentu jeral estadu 2020 la pasa.
Em vez de forma Governu foun ou eleisaun antisipada, prezidente Lu Olo halo fali politika seluk hodi dudu fali Fretilin ba tongka Governu AMP no dudu ses CNRT no Xanana husi palku politika nasional no ukun.
Aat liu tan Maiu 2020 forsa politika 3 uza polisia hadau poder iha parlamentu nasional.
Xanana sai pengacara(pengangguran tapi banyak acara, termus Xanana rasik) hodi konkista fali ukun.
Besik tinan 3 Xansna sai pengacara too ikus lori Horta sai prezidente RDTL, liu husi eleisaun prezidensial 2022. Pengacara nia susesu primeiru.
2023 eleisaun parlamentar pengacara manan eleisaun parlamentar ho asentu parlamentar 31. Pengacara susesu dupla maibe manusia nee nunka loko aan no foti aan tanba dala ruma sente katak maske manan ona iha eleisaun rua, maibe lasente konfortavel wainhira hare povu no lider sira sei bertahan ho idak idak nian pozisaun.
Xanana lider neebe uniku duni hare husi pasadu referendum 1999, CNRT manan ho 78,2%, maibe Xanana sei haraik aan buka tuir autonomista sira ho politika rekonsiliasaun, tanba Xanana hakarak timor ida deit no timor ba timor oan hotu.
Tanba filozofia Moris hakarak unidade no unidus, Xanana nunka sente vitoria politika ida hanesan onra no previlejiu ida. Xanana sente previlijiadu no onradu wainhira timor oan hamnasa ba malu iha unidade nia laran maske ho pozisaun politika ketak ketak.
Deklarasaun Aniceto Guterres hanesan xefi bankada Fretilin, deklarasaun xefi bankada PLP Angelina Sarmento no Xefi Bankada Khunto Olinda, hatudu konjuntura politika foun ida ho bankada opozisaun apresia programa Governu ho unaminidade, bele lori mos konsikuensia politika foun iha loron loron tuir mai.
Mudansa politika opozisaun nian lori Xanana dada fali pedidu votus de konfiansa. Ida nee hatudu katak Xanana fiar ona ba opozisaun nia politika tanba hakarak lao hamutuk tanba interese povu ida nee nian.
Xanana tanis hodi dehan ohin “imi ho ami hanorin buat foun tanba Ita hanorin matoridade politika. Se ida nee lao ba oin nafatin, povu sei Moris diak no Moris hakmatek,”.
Xanana sempre sai husi normalidade politika wainhira hanoin nia povu tanba hakarsk nia povu Moris hamutuk unidade maske ho diversidade.
Iha politiku kuandu ida manan no ukun dala barak nunka fo konsesi politiku ba opozisaun, maibe Xanana maske nia manan eleisaun no ukun, nia hakarak lider sira no povu unidus no dala ruma mos Xanana bele fo konsesi politika maske ho forma saida, Ita seidauk hatene.
Orsamentu jeral estadu 2015 pasa ho unaminidade lori konsikuensia politika ba forsa politika ida. Ita Espera katak unaminidade programa sei lalori konsikuensia politika.
Hamutuk tane o Rai, hamutuk haboot buat diak no unidade lori dezenvolvimentu ba povu sofredor nee.
Loron diak Timor Lorosae!
Fontes : Domingos Saldanha
Post. Admind
Tidak ada komentar:
Posting Komentar